Hrvatski politološki razgovori 2008.

Hrvatski politološki razgovori (HPR) 2008. održati će se kao zaseban panel na hrvatskom u sklopu konferencije CEPSA-e, 02. listopada 2008, na temu "Stanje i povijest političke znanosti u državama bivše Jugoslavije".

Potkraj 2007. Biblioteka Politička misao, izdavačka kuća Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavila je knjigu Izlazak iz množine: stanje hrvatske političke znanosti. Knjiga je zbornik radova koji su nastali iz gotovo jednogodišnje rasprave o stanju političke znanosti općenito, napose u Hrvatskoj. Zapravo Izlazak iz množine hrvatski je doprinos neprekidnoj raspravi o povijesti političke znanosti u svijetu. Ne treba naglašavati da se povijest političke znanosti razvila u zasebnu poddisciplinu. Kad je posrijedi stanje te poddiscipline u Hrvatskoj, treba reći da su se početkom ovoga desetljeća, prigodom obilježavanja četrdesete godišnjice Fakulteta političkih znanosti, pojavile dvije studije. One su bile manje-više informativne jer su pokazale postignuća i 'objektivne prepreke' s kojima se hrvatska politička znanost morala nositi od samih svojih početaka. Njihovi autori nisu naglašavali ozbiljnije pogreške u razvoju discipline, odnosno FPZ-a. Iako su posrijedi važne studije, teško je oteti se dojmu da su pisane pod utjecajem proslave godišnjice FPZ-a, a dijelom i 'pacifističke' atmosfere koja je tada prevladavala u hrvatskoj politološkoj zajednici.

Po svemu sudeći, knjiga Izlazak iz množine, koju je uredila Mirjana Kasapović, raskida s tim raspoloženjem i teži reviziji povijesti discipline u Hrvatskoj. Time se hrvatska politička znanost priključuje globalnom trendu u tom 'žanru'. Temelj zbornika je studija Mirjane Kasapović Izlazak iz množine: kraj unutarnje institucionalne kolonizacije hrvatske političke znanosti?. Prije svega, Kasapović nastoji objasniti zašto vlada šutnja glede povijesti i stanja hrvatske političke znanosti. To je stanje neprirodno jer je ta disciplina bila u vrtlogu vrlo dubokih političkih i društvenih lomova: slom Jugoslavije i komunističkoga političkog i društvenoga poretka i uspostava nove države i pripadajućih sustava. I sve to u manje-više ratnom stanju.

Kasapović razloge za to pronalazi u sastavu nastavničkoga kadra FPZ-a koji je gotovo tri desetljeća bio, u dobroj mjeri, popunjavan filozofima, pravnicima, sociolozima i povjesničarima. Ta se politika dijelom nastavila i onda kad je FPZ stvorio dovoljan broj kvalitetnih politologa koje je mogao uposliti. Zbog toga su navedene discipline 'kolonizirale' Fakultet političkih znanosti, odnosno njegov predmeta bavljenja, politiku. Tako je nastala pluralna perspektiva (odnosno 'množina') za koju se dugo mislilo da najprikladnije može objasniti fenomen politike. Politologija ili politička znanost (singular) živjela je kao 'podstanar' u vlastitoj kući, a gotovo tri desetljeća nitko nije ni pokušao objasniti što bi ona, uz 'etablirane' discipline, trebala istraživati. No početkom ovoga desetljeća među politolozima mlađe i srednje generacije pojavio se gotovo prosvjedni pokret za 'izlazak iz množine'. Njihovi su napori potpomognuti i tzv. Bolonjskom revolucijom koja je koncepcijski i institucionalno ojačala političku znanosti u jednini.

Budući da u državama bivše Jugoslavije postoji slična metodologijska i institucionalna tradicija tzv. političkih znanosti, nadalo se da bi problematizacija stanja discipline, njezine povijesti i perspektive mogla biti zanimljiva politolozima u regiji, a možda i šire. Radovi mogu biti u rasponu od 'rasprava' s knjigom Izlazak iz množine, metodologijskih rasprava o povijesti discipline općenito, do preglednih izlaganja o tome kako su se neke regionalne političke znanosti ili njezine poddiscipline intelektualno ili institucionalno razvijale. Očekujemo 8 do 10 priloga na osnovu kojih bi organizirali rasprave u dva panela.

(doc. dr. sc. Tonči Kursar)

_____________________________________________________________________________

Croatian Political Science Annual Meeting (CPSAM) 2008 are going to be held as separate panel in Croatian within CEPSA conference, on the 2nd October, on the topic The State and the History of Political Science in Former Yugoslav States.

At the end of 2007, the Faculty of Political Sciences in Zagreb published the book The Exit from Plural: the State of Croatian Political Science. In fact, the book is a collection of articles that together exemplify Croatian contribution to a lasting worldwide debate on the history of political science as a discipline. It goes without saying that the history of this discipline has developed into a political science sub-discipline. However, it is worth noting that at the beginning of this decade, at 40th anniversary of the Faculty of Political Sciences, some books on this subject were published in Croatia. These were more or less informative as they simply illustrate the achievements and 'objective predicaments' which the Croatian political scientists must have come up against. On the whole their authors didn't find serious failures or fateful disputes in this discipline in the past. Those 'findings' can be linked to the general peace loving mood in the Croatian political science community.

According to some indications, the book The Exit from Plural, edited by Mirjana Kasapović, violates that mood and suggests the need for a thorough revision of this sub-discipline published so far. In this way the Croatian political science is linking itself to the global trend in this 'genre'. The key point of this book is Mirjana Kasapovic's extended essay from which book's title originates. First of all, she responds to the fact that there hasn't been a debate on the history or state of the discipline since the 1970s. According to her, it could amiss since the Croatian political science was experienced, the deepest political and social breaks which can hardly be imagined. Both the collapse of communist political order as well as its social (and economic) system and the founding of an independent state with entirely new political and economic systems. This occurrence holds in war and semi-war circumstances.

Even though such fundamental 'historical breaks' affected the Croatian political science, political researchers kept silence their real, potential and missed opportunities until now. The reasons for that she concluded from the fact that at least the first three decades the Faculty was staffed by researchers who didn't study political science but by philosophers, lecturers in law, historians and sociologists. They succeeded to 'colonize' both the Faculty of political sciences and its subject, politics. Consequently, politics as a subject was only considered through the plural disciplines of social and humanistic profile not by political science as a discipline in singular. But recently there has been some protest movements among some members of the faculty who studied political science. Also the so-called 'Bologna revolution' helps their efforts in making the idea of political science as singular, and much stronger, in institutional sense, than it ever was.

As in the former Yugoslav states there is a similar tradition of studying 'plural' or political sciences, we came to the conclusion that this theme could be interesting for political scientists in the region and maybe wider. Papers can range from methodological contributions on the history of this discipline in general, to review articles on how a national political science or its sub-discipline developed intellectually or institutionally. We expect around 8 to10 papers so that presentations can be organized into two subsequent thematic sub-panels.

(Tonči Kursar, PhD)

_____________________________________________________________________________

Ovdje možete preuzeti pozivno pismo za HPR na hrvatskom i engleskom jeziku.

You can download CPSAM Call for papers (in Croatian and in English) by clicking following links.

HPR 2008_Pozivno pismo
CPSAM 2008_Call for Papers