2005_Petneat godina hrvatske demokracije

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP

pokrovitelj Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić

11 i 12 studeni 2005. godine

PROGRAM SKUPA

Petak, 11. studenog 2005.

10:00

Pozdravna riječ dekanice FPZ-a Smiljane Leinert- Novosel, te predsjednika HPD-a Tihomira Cipeka

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, Uvodno izlaganje

Panel 1: Demokratski poredak i politička znanost

10.30-11.00

David Olson, Parlamenti u tranzicijskim državama: komparativni pogled

Nenad Zakošek, Kakva demokracija? Pristupi razvoju demokracije u Hrvatskoj

11.00-11.30

pauza

Panel 2: Demokracija u tranzicijskim državama

11.30-12.30 (moderator: Tihomir Žiljak)

Davor Rodin, Dva problema hrvatskog parlamentarizma

Ivan Šiber, Zemlje u tranziciji između demokratske norme i autoritarne svijesti

Tonči Kuzmanić, Granice politološke analize postsocijalizma

Vladimir Vujčić, Razumijevanje demokracije kod mladih u Hrvatskoj

Luka Brkić, Ekonomske performanse i efikasnost institucija u tranzicijskim zemljama:pristup teorije igara

12.30-13.00

rasprava

Svečana sjednica Fakultetskog vijeća

13.15-14.00

prof. dr. sc. Smiljana Leinert–Novosel, dekanica Fakulteta političkih znanosti

prof.dr.sc.Zvonko Posavec,

Dileme oko Europskoga ustava?

Dodjela godišnjih priznanja najboljim studentima

14.00-16.00

domjenak

Panel 3: Hrvatska i Europska unija

16.00-16.45 (moderator: Ivan Grdešić)

Damir Grubiša, Europeizacija politike: demokratski deficit u EU i u Hrvatskoj

Vlatko Mileta. Gospodarska prilagodba Republike Hrvatske Europskoj Uniji

Mitja Durnik/ Aljaž Prusnik, Scenarij budućih odnosa između Hrvatske i Slovenije i uloga Europske unije u rješavanju bilateralnih konflikata

16.45-17.15

rasprava

17.15-17.30

pauza

Panel 4: Reforma javne uprave

17.30-18.15 (moderator: Ivan Grdešić)

Mario Sošić, Hrvatska strategija europskih integracija 2000.-2005.: procjena unutrašnjeg menadžmenta i vanjske potpore

Nives Miošić Lisjak, E-vladavina za dobru vladavinu

Uroš Pinterić, Novo upravljanje javnim sektorom i elementi e-governance u Sloveniji i Hrvatskoj

18.15-18.45

rasprava

Subota, 12. studenog 2005.

Panel 5: Pretpostavke i problemi demokracije u Hrvatskoj

9.30-10.45 (moderator: Zdravko Petak)

Siniša Tatalović, Manjine i hrvatska demokracija

Ivan Padjen, Koliko je aristokracije potrebno demokraciji?: akademska prava u Republici Hrvatskoj

Slaven Ravlić, Eponimizacija ideološke promjene u hrvatskoj 1989.-2004.

Tonči Kursar, Sorelova teorija direktne akcije i 1971. u Hrvatskoj

Berto Šalaj, Društveno povjerenje i demokracija u Hrvatskoj (1995.-2003.)

Marjeta Šinko, “Nevidljivost” žena u tranzicijskoj politici Hrvatske

10.45-11.30

rasprava

11.30-11.45

pauza

Panel 6: Političke stranke i parlament

11.45-12.45 (moderator: Zdravko Petak)

Ljubomir Antić, Hrvatsko višestranačije: programsko ili interesno?

Goran Čular, Zašto je centar ispražnjen: Strategije aktera i strukturni uvjeti

Davorka Budimir, Komparativna analiza sociodemografskih obilježja i pozicije saborskih zastupnika i članova Vlade 2000.-2003.

Danijel Katičin, Koliko je negativan stav javnosti spram stranaka zakočio razvoj demokracije u Hrvatskoj?

12.45-13.15

rasprava

13.30

domjenak

POZIV ZA SUDJELOVANJE ( CALL FOR PAPERS)

Petnaest godina hrvatske demokracije

Petnaest godina nakon prvih višestranačkih izbora te četiri parlamentarnih i predsjedničkih izbora kasnije, Hrvatsko politološko društvo otvara raspravu o uspješnosti demokracije. Nakon što su ostvareni temeljni ciljevi iz 1990: izgradnja demokratskih institucija i državna samostalnost, postavlja se pitanje ostvarenja njihovih stvarnih sadržaja.

Pitanja gospodarskog razvoja, pravednosti i učinkovitosti tržišnih institucija, uspješnosti javnih politika da rješavaju kolektivne probleme, ostvarenog stupnja nacionalne sigurnosti, kvalitete državnog upravljanja, uspješnosti integracijskih procesa u velika savezništva, ostvarenosti civilnog društva i demokratske političke kulture, demokratske osposobljenosti političkih aktera, stabilnosti ustavnih institucija, kvalitete lokalne demokracije, demokratske inspiracije masovnih medija, sublimiraju se u jednoj točki – legitimnosti hrvatskog demokratskog poretka danas koja je velikoj mjeri određena funkcionalnom uspješnošću demokratske države.

Kolegice i kolege pozivamo da razgovor o tim i takvim pitanjima funkcioniranja hrvatske demokracije. Za raspravu predlažemo tematske cjeline:

PANEL 1. Ograničenja i mogućnosti demokratskih institucija

Mogu li danas hrvatske stranke s uspjehom odgovoriti na zahtjeve predstavljanja interesa građana? Postaje li demokratska kvaliteta stranaka ograničavajući faktor demokratskog razvoja zemlje? U kojem smjeru se razvija stranački sustav i nazire li se njegov konačni oblik?

Postaje li Hrvatski sabor sporedna sastavnica demokratskog procesa? U kojoj mjeri postojeća neprofesionalnost zastupnika, stranačka disciplina, nedemokratska motivacija, netransparentnost priprema odluka, šteti povjerenju građana u demokraciju?

Kakvi su trendovi izbornog sudjelovanja i što nam govore o stanju demokracije? Kakve posljedice na demokratske institucije i procese imaju visoke razine apatije i nezadovoljstva s postojećim političkim akterima?

Nakon pet godina djelovanja kakav je rezultat ustavnih institucija parlamentarnog ustroja? Jesu li nadmašile polupredsjedničko uređenje i kako?

PANEL 2. Europsko i transatlantsko savezništvo i demokratska konsolidacija

Reforme i prilagodbe u ostvarivanju strateških ciljeva hrvatske vanjske politike i međunarodnih odnosa, punopravno članstvo u EU i NATO, trebaju dodatno pridonijeti postignuću demokratskih standarda i njihovoj nereverzibilnosti. Kolika je razina očekivanih standarda ostvarena?

Proizvode li domaći i vanjski politički zahtjevi za socijalno, politički i financijski skupim reforma negativan povratni utjecaj? Ima li vlast dovoljno političkog kapitala, energije i motivacije da ostvari postavljene ciljeve? Kakva je kvaliteta političkog vodstva na tim hrvatskim prioritetima?

Globalizacija i europeizacija donose izazove klasičnom poimanju ali i političkoj upotrebi suvereniteta. Kako voditi danas politiku identiteta u okolini aktivnih globalizacijskih pritisaka? Koje nam odgovore donose civilno društvo, masovni mediji, kulturna i politička elita, crkva? Jesu li proboji antieuropskog i desnog radikalizma u društveni javni diskurs samo aberacija ili konstanta?

3. Demokratski poredak i dostignuća političke znanosti

U socijalizmu argument za očuvanje političke znanosti od pritisaka «jednoumlja» bio je njezin doprinos liberalizaciji političkog života. Politička znanost branila se od ukinuća dajući poretku atribut slobodnoga. Kakva je danas uloga političke znanosti u ostvarenju demokratske tranzicije i stabilizacije? Mogu li pod-discipline političke znanosti biti «demokratski korisne» a da istovremenu ostanu znanstveno autonomne? Osim teorijskih dohvata što i za demokratsko funkcioniranje danas mogu reći izborne i stranačke studije, analiza javnih politika, institucionalno oblikovanje i teorije javnog izbora, komparativne studije?

Znanje za demokraciju, politička kultura, informiranost građana preduvjet su demokratskog razvoja. Gdje se danas nalazimo? Koliko je mjera demokratske političke kulture i tolerancije danas u Hrvatskoj?

U kojoj mjeri može politička znanosti, teorije upravljanja i javni menadžment biti od koristi pretvaranju vladanja u upravljanje (governing u governance)?

Demokracija nije završen proizvod s police politološkog supermarketa institucionalnih rješenja. Demokratski proces, pa tako kvaliteta njegova funkcioniranja, ovisi o institucionalnim formama ali i predanosti političkog vodstva da ostvari njihov sadržaj. Strateško ostvarenje demokracije, ne samo u Hrvatskoj nego posvuda gdje se može ustanoviti njezin zastoj, u novim demokracijama Europe ili Amerika, bit će moguće ako se oblikuju vladavinski/upravljački procesi utemeljeni u interesima građana. Reinvencija demokracije, za lokalnu Hrvatsku ali i globalnu agendu, počiva na strateškim zadacima:

državni proračuni koji odgovaraju nacionalnim prioritetima i potrebama, riječju, graditi vlast koja manje košta;

• postići zadovoljstvo građana s uslugama državne uprave i državnih servisa promocijom načela kvalitete;
• izazovi vladanja Hrvatske su prije svega izazovi prilagodbe promjenama koje donose okoline i tehnologije, za to je potrebno osigurati profesionalnu upravu orijentiranu na inovaciju;
• podiči regulativnu kvalitetu budući da niska regulativna kvaliteta otvara prostor za korupciju i zloupotrebu, slabi mogućnosti građana da utječu na vlast i odlučivanje, diletantske odluke i pravila slabe kompetitivnost gospodarstva i unose nestabilnost u institucije tržišta;
• vladanje i upravljanje moguće je unaprijediti racionalnom decentralizacijom upravljačkih, financijskih i političkih resursa, sudjelovanjem građana i njihovim pravom na informaciju;
• pravo na informaciju nije samo pitanje prava nego i mogućnosti stvarnog demokratskog sudjelovanja građana, zbog toga e-vladavina postaje nužan uvjet i opravdan zahtjev. Internetizacija upravljanja povećava upravni kapacitet što poveća ponudu javnih dobara i osigurava pristup informacijskim resursima i uslugama.

Države su danas povezane mnogobrojnim i ekstenzivnim mrežama, političkim, gospodarskim, tehnološkim, što pred nositelje vlasti i upravljače postavlja nove i nepoznate izazove. Kako na brojne i stalne promjene odgovaraju akteri, a kako institucije demokracije? Katalog pitanja i teza neka posluži kao poticaj sudionicima Hrvatskih politoloških razgovora u oslikavanju hrvatskih odgovora.

*****

Sve članice i članove Društva kao i druge zainteresirane, pozivamo da predlože teme svojih izlaganja koje bi željeli predstaviti u okviru predloženih panela. Od predlagatelja se očekuje da prijave temu izlaganja najkasnije do 17.lipnja 2005. godine, a sažetak na 1 kartici najkasnije do 17. rujna 2005. godine.

W e invitite all our members and other interested academics and practitioners to submit the proposals of individual papers to be presented. Proposal of individual papers should involve precise definition of the title no later than 17th of June 2005, and one-page abstracts of the paper no later than 17th of September 2005.

Mesić na politološkom skupu: U Hrvatskoj je demokracija ubrzano sazrijevala (HINA)

Zagrebački Fakultet političkih znanosti obilježava 43. obljetnicu rada, a u povodu toga danas je u organizaciji Hrvatskog politološkog društva otvoren dvodnevni skup "15 godina hrvatske demokracije" na kojem će o iskustvima petnaestogodišnje hrvatske demokracije govoriti eminentni politolizi iz Hrvatske i svijeta.
Skup je otvorio njegov pokrovitelj hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Hrvatska je u ovih 15 godina prošla iskustava socijalnih i političkih prosvjeda pokazavši da se zna nositi i s idejnim, socijalnim i političkim proturječjima i neslaganjima, rekao je predsjednik Mesić dodajući da je time demokracija u Hrvatskoj pomalo stjecala životna isukstva.
"S obzirom na sve okolnosti, prije svega agresiju, rat i poslijeratnu obnovu, povratak prognanika i izbjeglica, s obzirom na potrebu pomirbe, oprosta i suživota, na probleme uzrokovane promjenom gospodarskog modela, na nužnost ispunjavanja nelakih uvjeta vezanih za početak pregovora s EU, može se reći da je demokracija u Hrvatskoj ubrzano sazrijevala", rekao je Mesić. No, dodao je, ne možemo biti nekritični i ne uočiti da je demokracija institucionalno i u mentalitetu iskazala i određenu slabost, a prije svega u mukotrpnom nalaženju ravnoteže između osobnih prava i sloboda i načela dobrobiti zajednice, između slobode tržišnoga natjecanja i stjecanja dobara i solidarnosti te između uloge države i uloge lokalnih zajednica u regulaciji različitih životnih pitanja.
Najteže teškoće, rekao je, manifestiraju u ulozi demokratskih institucija u provedbi i nadzoru pravedne i zakonite privatizacije, osiguranju socijalne pravde i pravne jednakosti i uopće vjerodostojnosti pravne države. Demokratski poredak u Hrvatskoj nije, k tome, adekvatno odgovorio na naraslu prijetnju korupcije, nepotizma, klijentelizma, neprofesionalnosti, nekompetencije i netransparentnosti pripreme i donošenja odluka na svim razinama javne vlasti, rekao je Mesić. Ako demokratski sustav kakav imamo više pogoduje gomilanju i otežavanju problema nego njihovu rješavanju, ako je k tome skup, podložan korupciji i pogodniji nestručnima nego stručnima onda je jasno da ga valja mijenjati, a mijenjati znači učiniti ga djelotvornijim i jeftinijim, poručio je predsjednik Mesić.
Tema skupa - 15 godina hrvatske demokracije odabrana je kako bi se vidjelo što Hrvatska može naučiti iz grešaka i vrlina te zato što je demokracija općenito u krizi, rekao je predsjednik Hrvatskog politološkog društva Tihomir Cipek. Izrazio je nadu da će politološki razgovori barem dijelom doprinijeti da se "vrata odškrinu, pronađu odgovori i postave nova pitanja".
Dekanica Fakulteta Smiljana Leinert-Novosel izrazila je nadu da će dinamični i polemični razgovori utjecati na kvalitetu budućeg razvoja demokracije u Hrvatskoj.